Žuta zlatoglavica (Asphodeline lutea) iz porodice ljiljana (liliaceae) rasprostranjena je istočnim i južnim Mediteranom, jugoistočnom Europom do Kavkaza. To je zeljasta trajnica visoka do 120 cm, obično s jednom stabljikom i mesnatim zadebljanim korijenjem. Listovi su mnogobrojni, gusto zbijeni duž cijele stabljike. Cvjetovi su žuti, promjera 3-4 cm sa zelenom središnjom žilom i donekle asimetrični. Cvate od ožujka do svibnja. Plod je tobolac, promjera 10-12 mm s puno sjemenki. Uglavnom se može pronaći na kamenitim obroncima priobalnih brda, makiji, travnjacima i katkad na liticama.

Mesnato, odebljano korijenje zlatoglavice, bogato vitaminom C, jestivo je. Stari su Grci veoma cijenili pečeno korijenje (ima ga puno i bere se cijelu godinu). Priređivali su ga kao danas krumpir, s uljem i soli, te gnječili u pire sa smokvama. I mladi izdanci zlatoglavice mogu se kuhati, nekim ljudima je miris privlačan, a nekima neugodan. Svježi cvjetovi imaju slatkast okus i veoma lijepo izgledaju dodani salatama, ali vrlo kratko žive i ubrzo njihov miris postaje neugodan. To je i razlog zašto se rijetko koriste kao rezano cvijeće, premda veoma lijepo izgledaju ali je cijenjena kao vrtni ukras.

Ponuda:

100 sjemenki