Maklen (Acer monspessulanum), Klen, Javor trokrpasti je listopadno drvo, visoko do 20 m. Klen je naviše zastupljen u primorskim listopadnim submediteranskim šumama. Raste sporo i razmnožava se sjemenom, odgovaraju mu sunčani, kameniti obronci od mora do viših gorskih predjela.
Drvo maklena može poslužiti za izradu namještaja i drvenog oruđa, vrlo je dobro i drvo za ogrjev. Osim toga jako je dekorativna biljka.
Ponuda:
50 sjemenki
Ružmarin (Salvia rosmarinus) je grmolika zimzelena biljka igličastih listova i svijetloplavih cvjetova. Listovi su intenzivnog mirisa, te ljutog i gorkog okusa. Koristi se za aromatiziranje mesnih jela.
Ružmarin potiče cirkulaciju i tok krvi, te poboljšava koncentraciju i liječi glavobolju. Cvjeta od ožujka do svibnja, biljka voli sunčane i kamenite krajeve. Raste na cijelom priobalnom području Mediterana. Jako dobro podnosi orezivanje pa se zbog toga često koristi kao živa ograda.
U cvjetovima, listovima i grančicama sadrži eterična ulja, uz eterično ulje, ružmarin sadrži smolu, tanin, gorke tvari i male količine saponina.
Ponuda:
20 sjemenki
Žutika crvenolisna (Berberis Thunbergii) je listopadni bodljikavi grm dekorativnih crvenih listova, žutih cvjetova i crvenih kiselkastih plodova. Crvena boja listova je intenzivnija što je list mlađi i izloženiji suncu, ako biljka raste u djelomičnoj sjeni list će postati zelen.
Pogodna je za žive ograde do 1 m, sadi se 3 do 4 kom na dužni metar.
Ponuda:
20 sjemenki
Crni grab (Ostrya carpinifolia), hmeljasti grab je listopadno stablo iz porodice brezovka (Betulaceae). Stablo je uspravno, široke krošnje, naraste do 25 metara visine. Kora je u mladosti crvenkastosmeđa, glatka, kasnije postane tvrda, i tamnosmeđa. Listovi su ovalni, dugi 5-13 cm, široki 2-7 cm.
Cvjetovi su jednospolni, muški cvjetovi su skupljeni u do 5-10 cm duge rese a stvaraju se ujesen. Ženski cvjetovi su nalik na šišarke hmelja velike 2-6 cm. Cvatu u travnju i svibnju poslije listanja. Plod je jednosjemeni oraščić, dozrijeva u srpnju i kolovozu, no često ostaje na stablu i nakon što listovi otpadnu.
Crni grab je prirodno rasprostranjen na području južne i srednje Europe, kod nas je široko rasprostranjen. Sadi se i kao ukrasno stablo, pojedinačno ili u drvoredima. Drvo je jako tvrdo, čvrsto i teško, pogodno za obradu i raznu namjenu, primjerice za izradu alata.
Ponuda:
30 sjemenki
Zimski jasmin (Trachelospermum jasminoides), poznat i kao zimzeleni jasmin je zimzelena penjačica, koja intenzivno cvate od travnja do lipnja, cvijet je vrlo intenzivnog mirisa, promjera oko 2.5 cm. Naraste do 60 cm u visinu, a uz potporu 3-6 m.
Nakon obilnog cvata, biljka je i dalje vrlo atraktivna jer bude puna velikih sjemenih čahura.
Zbog kompaktnog rasta moguća je sadnja u posude. Dobro podnosi niske temperature i do -12 °C.
Ponuda:
50 sjemenki
Lovorvišnja (Prunus laurocerasus) je brzorastući zimzeleni grm sa sjajno zelenim gustim listovima, naraste preko 3 metra visine.
Vrlo dobro podnosi orezivanje, odgovaraju joj sunčani položaji što je čini jednim od najčešćih odabira za živu ogradu. Mlade biljke treba orezivati u širinu i visinu kako bi se potaknulo grananje jer se na taj način postiže gustoća.
Cvate krajem proljeća malim bijelim cvjetovima, nakon čega dolaze plodovi u obliku crnih bobica. Iako dobro podnosi zimu, mlađi listovi koji još nisu očvrsnuli mogu na vrlo niskim temperaturama dobiti mrlje od hladnoće, takvi listovi se jednostavno odrežu.
Ponuda:
20 sjemenki
Mažuran (Origanum majorana) još poznat pod nazivima majorana, mažurana, mažuran divlji, porjeklom je iz male Azije i sjeverne Afrike. Mažuran je vrlo sličan okusom svom rođaku origanu (Oreganum vulgare). U zemljama istočnog mediterana se često ne radi razlika u upotrebi ova dva začina ali postoji razlika u mirisu i aromi. Mažuran ima slatkasti, pomalo cvijetni miris, te slatko-gorki okus.
U medicini mažuranom se pomaže protiv grčeva, za izlučivanje kod upala grla, te općenito umiruje živce. Čaj od mažurana pomaže kod prehlada i bronhitisa. U kozmetičkoj industriji koristi se u preparatima za njegu nečiste i masne kože.
Ponuda:
100 sjemenki
Matovilac (Valerianella locusta), repušac, poljska salata, je biljka livadne flore i koristi se kao svježa salata zimi i u rano proljeće. Kao niskoenergetska namirnica ima prednost za kontrolu pretilosti, ali djeluje i umirujuće na živce, vjerojatno zbog sadržaja valerijanske kiseline. Jednogodišnja je biljka iz porodice Odoljena, razmjerno kratke vegetacije. Listovi su ovalni, glatkog ruba i s vrlo sitnim dlačicama. U generativnoj fazi razvije se razgranata cvjetna stabljika sa sitnim plavo-bijelim cvjetovima. Najukusniji je tek ubran iz vrta, a ukoliko se predugo drži u hladnjaku gubi na kvaliteti.
Matovilac obiluje vitaminima A i C te je bogat izvor željeza i kalija. Matovilac se preporuča za jačanje cijelog organizma. Od njega se pripremaju ukusne salate, pa je tako odličan u kombinaciji sa ostalim salatama i raznim drugim aromatičnim travama, kao što su peršin, korijandar i bosiljak (vidi ponudu). U većini slučajeva poslužuje se uz jela od ribe i bijela mesa.
Ponuda:
100 sjemenki.