Crni kukurijek (Helleborus niger), poznat i kao snježnica, božićna ruža, porijeklom je iz planinskih područja Europe. Kod nas ju u prirodi nalazimo na području Gorskog Kotara, te na Papuku. Prirodno stanište su mu šume, šumski rubovi i čistine. Svrstan u zaštićene biljne vrste.

Kukurijek je poluzimzelena trajnica s podzemnim rizomom i nadzemnom busenastom formom koju čine zeleni do tamnozeleni kožasti listovi na dugim stabljikama. Razdoblje cvatnje varira ovisno o klimatskom području, tako da u toplijim krajevima počinje cvjetati već u prosincu, a cvatnja se može produljiti i do ožujka u hladnijim krajevima, pa mu u prosjeku razdoblje cvatnje traje i dva mjeseca. Cvjetovi mogu preživjeti i ako cvatu pod snijegom jer im niske temperature ne škode. Prilično veliki cvjetovi, 6 do 8 cm u promjeru, nalik su na cvjetove divlje ruže. Sam cvijet sastoji se od 5 lapova i krune s upadljivo žutim prašnicima. Obično bijeli cvjetovi sazrijevanjem dobivaju nijanse ružičaste boje, a nakon cvatnje se zadržavaju na biljci, ali pozelene. Biljka može narasti 20 do 30 centimetra u visinu. Kukurijek je zimzelen u toplijim krajevima dok u znatno hladnijim je listopadan. Najviše joj odgovaraju polusjenovita i sjenovita mjesta gdje je zaštićena od hladnih zimskih vjetrova. Kukurijek se razmnožava sjemenjem i vegetativno, dijeljenjem podanaka. Helleborus se izvodi od grčke riječi 'helo' što znači smrtonosan i 'bora' što znači jelo. Svi djelovi biljke, lišće, stabljike i korijenje su otrovni, ali se koriste u homeopatskoj medicini zbog svoje ljekovitosti.

Ponuda:

9 sjemenki

Sibirski ili Ruski ariš (Larix sibirica) je vrsta je drva koja je otporna na niske temperature te ekstremne uvjete uzgoja, raste brže od većine drugih vrsta u hladnim područjima, treba samo ogromne količine sunčeve svjetlosti. Svake mu jeseni, prije nego što otpadnu, iglice požute.

Bliski je srodnik europskom arišu, izgled drva karakteristično se razlikuje od europskog ariša po obliku krošnje. Drvo može narasti do 30 m u visinu i može imati promjer stabla i do 1 m, jako je dugovječno, pronađeni su primjerci stari 750 godina. U usporedbi sa drvom ostalih četinjara, drvo sibirskog ariša ima višu gustoću i čvrstoću i jako je dekorativno. Najviše se koristi za proizvode koji se koriste na otvorenom kao što su brodice, konstrukcijsko drvo za različite strukture, obloge, drvene krovne konstrukcije, vrtni namještaj, stambeni namještaj, željeznički pragovi.

Ponuda:

50 sjemenki

Araujia sericifera, Cruel Plant, Moth Plant, Bladder Vine, Poor Man's Stephanotis je tropska penjačica koja raste do 7 m. Listovi  su blago trokutastog oblika i dlakavi su. Kada se listovi ili stabljika oštete, izlazi sok nalik mlijeku koji ima neugodan miris. Cvjetovi su svijetlo-roza boje, dugački  oko 2 cm i oprašuju ih moljci, po čemu je biljka i dobila ime - moth plant. Nakon cvjetanja stvaraju se veliki zeleni plodovi, piramidalnog oblika, koji zrenjem posmeđe i pucaju, a iz njih izlaze sjemenke slične maslačku. Biljka se koristi za prekrivanje neuređenih površina ili kao zelena ograda jer vrlo brzo raste i prekrije željenu površinu, a nakon stvaranja većeg broja velikih plodova, djeluje poprilično atraktivno.

Ponuda:

1000 sjemenki

Divlja šparoga (Asparagus acutifolius) je grmolika, drvenasta trajnica, vrlo razgranata do 1 metar visoka. Narodni nazivi su Oštrolisna šparoga, Sparožina, Šparog. Stabljike su bridaste, izbijaju iz podzemnih gomoljčića. Starije stabljike su sivkaste i mogu se penjati po drugim biljkama ili drugačijoj podlozi. Glavni ogranci imaju čvrste, trnovite ljuske. Biljka je dvodomna, pa se muški i ženski cvjetovi razvijaju na posebnim jedinkama. Cvjeta od travnja do lipnja, cvjetovi su maleni, dugi oko 3 mm, žućkastozeleni i mirisni. Plod je bobica, u zrelom stadiju s crnim ovojem, koja ima 1-2 tvrde sjemenke.

Rasprostranjena je na području Mediterana, u šumama, u sklopu makije, uz suhozide i stare zidove, po kamenjarima i uz šumske putove. Odgovaraju joj poluzasjenjena i vlažna mjesta a može se pronaći do 1200 m nadmorske visine. Mladi izbojci rastu iz podzemnih dijelova biljke svakog proljeća, obično nakon kiša i zatopljenja. Postojanje gomolja biljci omogućava preživljavanje i ponovni brz rast nakon npr. požara. Mladi izbojci se skupljaju i pripremaju za jelo, ali s listanjem i cvjetanjem brzo gube kulinarska svojstva i postaju prilično gorki i nejestivi. Biljka ima i farmakološka svojstva, posebno diuretičko jer nakon konzumiranja šparoga, mokraća ima vrlo karakterističan miris koji se povezuje s izlučivanjem nekih tvari sadržanih u biljci, a znatno utječe i na snižavanje krvnog tlaka. Od četiriju hrvatskih vrsta samo opisana nije zakonom zaštićena, a i jako se razlikuje od ostalih triju po drvenastoj stabljici i crnim plodovima.

Ponuda:

1000 sjemenki