Papaja (Carica papaya) biljka je iz porodice Carica. Porijeklom je iz tropskih krajeva Amerike. Prvi put je kultivirana u Meksiku, a trenutno se uzgaja u većini tropskih zemalja. Ima oblik nalik stablu, stabiljka je visoka 5-10 m. Lišće raste na vrhu stabiljke, veliko je 50-70 cm. Plod je jestiv, ima glatku koru žute ili zelenkaste boje i ovalnog je oblika. Mesnati dio ploda je jarko narančaste boje, mekan i sladak. Središnja unutrašnjost ispunjena je s crnim i naboranim sjemenkama.

Papaja se koristi za pripremu voćnih salata i sokova. Kora se mora ukloniti, jer sadrži štetne tvari. Papaja sadrži proteolitički enzim papain, koji se koristi za proizvodnju lijekova za liječenje gastrointestinalnih poremećaja i resorpciju hematoma. Nutricionisti preporučuju papaju za prehranu, jer je bogata likopenom, vitaminom C i mineralima važnima za ljudsko tijelo. Što je zrelija, veća je koncentracija hranjivih tvari.

Ponuda:

5 sjemenki 

Crni bor (Pinus nigra) raste u južnoj Europi, sjeverozapadnoj Africi i Maloj Aziji. U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća. Naraste do 40 m visine, krošnja je jajasta, a u starijoj dobi i na kamenitom tlu široko zaobljena, gotovo horizontalno zaravnjenog vrha. Kora je debela i do 10 cm, tamno-siva i izbrazdana, u starijoj dobi je duboko raspucala na nepravilne izdužene ploče. Pupovi su smolasti, okruglasti, prekriveni tankim sivim ljuskicama, dugi su 1 do 2 cm. Cvjetovi su jednospolni, muški cvjetovi su žućkasti, oko 2 cm dugi, u grupama. Ženski su cvjetovi pojedinačni i cvjeta u svibnju. Iglice su tvrde, blago povijene, tamno-zelene, 8-15 cm duge, naglo ušiljenog žućkasta vrha. Češeri su simetrični, 5-8 cm dugi i do 4 cm debeli, žuto-smeđi, zriju druge godine, a otvaraju se u proljeće treće godine.

Razmnožava se sjemenom, sivosmeđe je boje, dugo 5-7 mm i klijavost je preko 80%. Korijenje crnog bora prodire između kamenja i poboljšava uvjete za ostale vrste. Živi i do 500 godina. Drvo obiluje smolom. Naseljava staništa pretežno na vapnencu, većinom na toplijim ekspozicijama, brdskog i gorskog pojasa. Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Europi i zapadnoj Aziji, vrsta je polusvjetla, može podnijeti postranu zasjenu obližnjeg drveća. Pomladak treba dosta svjetla za razvoj, ipak podnosi više zasjene od pomlatka običnog bora. Što je sastojina kvalitetnija, zahtjevi za svjetlom su manji. Otporan je na sušu te dobro podnosi mraz. Umjereno je osjetljiv na zimske studeni. Nije osjetljiv na dim, tvorničku prašinu i štetne plinove pa je pogodan za osnivanje zelenih površina u blizini industrijskih centara i vrlo je značajan za pošumljavanje jer je skroman u zahtjevima na vodu i svojstva tla, popravlja tlo, podnosi sušu, žegu i buru.

Ponuda:

40 sjemenki

Komorač (Foeniculum vulgare) aromatična je začinska biljka. Drugi nazivi su koromač, morač, slatki kopar, slatki aniš, divlja mirodija, morac. Ova biljka potječe s Mediterana i najviše joj odgovara topla, ali ne prevruća klima. Naraste od 60 do 120 cm u visinu. Ima duguljaste igličaste listove koji rastu na stabljici. Na kraju stabljike razvija se cvjetna glavica. Cvjetovi komorača su sitni, mirisni, žute boje, skupljeni u cvijet.

Komorač je višegodišnja zeljasta biljka, s moćnim i razgranatim korijenom i jedna je od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka, još uvijek se koristi kao prirodni lijek kod probavnih tegoba i prehlada, istraživanja su pokazala da smanjuje upale i pomaže u sprječavanju razvoja raka. Komorač je izvrstan izvor kalija, koji pomaže kod snižavanja visokog krvnog tlaka, jednog od rizičnih faktora koji mogu utjecati na srčani ili moždani udar. Sjemenke i korijen komorača sastavni su dijelovi čajeva za čišćenje organizma, što se pripisuje eteričnom ulju koje suzbija nadutost, smiruje grčeve želuca i crijeva. Čisto eterično ulje dobiva se destilacijom iz sjemenki, a preporuča se uzimanje sa šećerom ili u vodi, za liječenje bolova u grlu i promuklosti. Također se preporučuje i za vanjsku primjenu, kao sastavni dio antireumatskih sredstava za masažu. Komorač pojačava rad stanica, jača imunitet, zaustavlja razmnožavanje mikroorganizama, pospješuje izlučivanje mlijeka, utječe na živčani sustav i dobro raspoloženje, odstranjuje sluz kod kašlja i hunjavice, djeluje lagano smirujuće i opuštajuće. Iz plodova se radi ljekoviti čaj za želudac i crijeva, koji uz to djeluje i lagano umirujuće, pa je idealan za djecu. Idealan je i za osobe s prekomjernom težinom.

U svakom plodu ima stotinjak sjemenki bogatih eteričnim uljima. Sjemenke su male, aromatične, plosnate i ovalne i koriste se kao začin. Aroma komorača prilično varira od vrste do vrste. Divlji komorač ima gorkasti okus, a pitomi ili slatki komorač ima okus jako sličan anisu, i taj najčešće upotrebljavamo u kulinarstvu. Komorač cvjeta dugo (od srpnja do listopada), uspijeva u različitim klimatskim uvjetima. Najbolji rezultati postižu se u sunčanim i toplim predjelima. Otporan je prema niskim temperaturama. Smrzava se tek na -20 °C, ako nema snježnog pokrivača.

Ponuda:

100 sjemenki