Oleander je zimzeleni grm koji ima šiljaste listove koji rastu jedan nasuprot drugoga a na kraju izbojaka grana nalazi se cvijet i to uglavnom više njih zajedno. Cvate u raznim bojama: bijela, krem, žuta, ružičasta te crvena. On je porijeklom sa Mediterana pa je kao takav navikao na sunce i vrućine to treba uzeti u obzir kada ga sadite. Treba ga posaditi na sunčano i toplo mjesto u humusno tlo a ukoliko ste na Mediteranu, oleander može preživjeti i vani zimu. Dok u kontinentalnom dijelu zemlje ga treba posaditi u velike cvjetnjake i tegle da ga možemo preko zime unijeti unutra na zaštićeni prostor i na svijetlo mjesto. Oleander može dosegnuti visinu i do 4 metra ukoliko je posađen u tlo. A ako ne želite toliku visinu slobodno orežite suvišne grane i one koje ne idu u željenom smjeru. Orezivanje je najbolje učiniti na početku proljeća tako da mladi izbojci koji izrastu nakon orezivanja očvrsnu i ne smrznu se preko zime. I nakon što posadite mladu biljku treba ju obrezati ukoliko nije prethodno, tako da stvori grmoliki i gusti oblik.

Napomena: oleander je jako otrovan i stoga imajte rukavice na rukama kada rukujete s njim, kada ga presađujete ili obrezujete.

Ponuda:

100 sjemenki 

Grisu Ibrido F1 (Capsicum frutescens) je vrsta čili paprika iz Capsicum roda. Za Grisu Ibrido F1 se vjeruje da je hibridna sorta. Ova paprika je podrijetlom s otoka Sardinija u Italiji. Ovaj hibridni čili je brzorastuća, vrlo produktivna biljka i može se uzgajati bilo gdje, unutar kuće na sunčanim prozorskim daskama ili u vrtu. Ovisno o uvjetima držanja biljke, na stabljici se može pojaviti popriličan broj plodova. Konzumiraju se u svim fazama dozrijevanja, od zelene do tamno crvene boje.

Grisu F1 raste kao jednogodišnja ili višegodišnja biljka što znači da obično može imati različit vijek trajanja, od 1 godine do nekoliko. Maksimalne visina biljke bude oko 45 cm, veličina plodova do 12 cm, poprilično je nezahtjevna za uzgajanje, dosta brzo raste s tim da voli položaj stalno okrenut suncu i treba je zalijevati umjereno. Jedino bi je trebalo zaštiti od mraza i negativnih temperatura. Ljutina ovih paprika je oko 16000 jedinica po Scovillovoj skali (SHU).

Ponuda:

50 sjemenki

Habanero paprika (Capsicum chinense) jedna je od najljućih paprika. Nezrele habanero paprike su zelene, ali tijekom sazrijevanja promjene boju. Najčešće boje su narančasta i crvena (u ponudi), ali postoje i bijela, smeđa i ružičasta habanero paprika.

Većina paprika ima ljutinu od 200 000 - 300 000 po Scovillovoj skali ljutine. Ljutina i okus čini je vrlo popularnim sastojkom umaka i drugih jela. Habanero paprike lako mogu rasti u stakleniku, najviše joj odgovaraju tropski i uvjeti, ako se uzgaja u Europi, nije tako vatrena kao u područjima s toplijom klimom.

Ponuda:

10 sjemenki

Sobna aralija (Fatsia japonica) pripada porodici Araliaceae, porijeklom je iz priobalnih područja Japana i Južne Koreje. Ime roda (Fatsia) potječe od stare japanske riječi za broj osam, odnosi se na osam režnjeva listova. To je zimzeleni grm, visine 3-6 m, sa jakim, slabo razgranatim stabljikama. Listovi su krupni 20-50 cm široki, na stabljikama dužine do 50 cm, tamno zeleni sa 7-9 režnjeva. Biljka cvjeta tijekom zime, cvjetovi su sitni, bijeli, gusto skupljeni. Plodovi su sitni mesnate bobice sa sjemenom, u početku zelene a kasnije pocrne.

Ova lijepa sobna biljka danas je dosta popularna jer dobro podnosi klimu modernih stanova kao što je centralno grijanje. Ako joj osiguramo odgovarajuće svijetlo mjesto, zaštićeno od sunca, osiguramo mir jer ne voli premještanja, brzo će se prilagoditi svim uvjetima. Treba je redovno zalijevati i supstrat se ne bi smio previše osušiti između dva zalijevanja. Kod starijih biljaka je neophodno osigurati potporu stabljikama kada se počnu povijati ili ih jednostavno treba orezati na početku vegetacije, u proljeće. Razmnožava se sjemenom ili vršnim reznicama.

Ponuda:

50 bobica 

Malolisna kalina (Ligustrum ovalifolium) spada u porodicu Oleaceae (maslinovke). To je zimzeleni, do 5 m visoki grm. Listovi su nasuprotno raspoređeni na izbojcima, jednostavni, eliptični, 3-6 cm dugački, do 3 cm široki, na vrhu ušiljeni. Cvjetovi su dvospolni, sastavljeni od dva prašnika i jednog tučka nadrasle plodnice. Vrijeme cvjetanja je lipanj-srpanj, plodovi su kuglaste, 5-7 mm velike, crne i sjajne bobe, dozrijevaju u jesen prve godine.

Prirodna rasprostranjenost je Japan. Japanska malolisna kalina je najčešća vrsta koja se koristi za formiranje živih ograda. Raste na različitim tipovima tala. Dobro podnosi zasjenu, zračnu onečišćenost, niske temperature i sušu.

Ponuda:

20 sjemenki

Ricinus (Ricinus communis), narodni nazivi su Skočac, crveni čičak, krpelj biljka, Kristova palma. To je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka s jako razvijenim ograncima. U tropskim područjima ricinus naraste  od 10 do 12 m, a u našem podneblju od 0,5 do 2 m. Listovi su veliki, dekorativni i tijekom sezone mijenjaju boju od zelene do crvenkaste. Cvjetovi su neugledni, sitni, bijele boje, jednospolni. Plod je tobolac, raskošno crven, sa mekim bodljama na površini. U plodu se nalaze tri sjemenke, po obliku slične grahu. Omotač sjemenki je tvrd,  gladak i pjegav. Ricinus je bez naročitog mirisa, a sjemenke su ugodnog okusa, koji podsjeća na kikiriki.

Cijela biljka je otrovna, a naročito zgnječena sjemenka. Ricin se ubraja među jače otrove, spada među najjače otrove na planeti, po djelovanju i intenzitetu uspoređuje se s otrovom kobre (7 puta je jači od otrova kobre). Samo nekoliko njezinih sjemenki dovodi do smrti, a još je zanimljivije da ovu biljku uzgajaju brojne zemlje te se može naći u mnogim parkovima i dvorištima kao ukrasna biljka. Ako životinja koja bi htjela pojesti slasno lišće ricinusa pojede samo nekoliko sjemenki, to će dovesti do strašnih posljedica. Životinja koja se usudila približiti ovoj biljci uskoro će osjetiti probavne smetnje te, kako se otrov sve više širi tijelom, na kraju dolazi do otkazivanja organa i zastoja srca. Zbog toga su brojne životinje naučile izbjegavati ovu opasnu biljku.

Kako za životinje, ove sjemenke otrovne su i za čovjeka, no ljudi iz tih sjemenki dobivaju ricinusovo ulje. Ljudi su naučili kako obradom sjemenki izdvojiti otrov ricin i kako na kraju dobiti vrlo zdravo ulje bogato vitaminom E. Osim toga, često se koristi i za zaštitu kose i njegu kože. Biljka obični ricinus otrov je stvorila kako bi se obranila od napadača i kako bi preživjela. Obranila se od gotovo svih napadača, no ljudi su naučili kako zaobići njen otrov i iskoristiti zdrave spojeve u njenim sjemenkama. Ipak, ovo nije dovelo do njenog izumiranja nego baš suprotno, do širenja vrste zbog uzgoja.

Ponuda:

10 sjemenki 

Širokolisna veprina (Ruscus hypoglossum) je trajni zimzeleni polugrm pridignute ili polegnute, slabo razgranate stabljike s duguljastim do eliptičnim listovima koji su kožnati, mekani i sjajni.Vrh lista je ušiljen ali mekan, dostiže dužinu od 3-11 cm, a širina mu je od 1-5 cm. Biljka cvate u ožujku, travnju i svibnju. Na mjestu cvijeta, u jesen se pojavljuju jedna do dvije crvene bobe promjera 1-2 cm koje dozrijevaju od rujna do prosinca. Po spolnosti biljka je dvodomna. Unutar opni bobe sadrže po dvije sjemenke. Veličina ploda i sjemenki ovisi o geografskom staništu i kvaliteti zemljišta gdje raste.

Nalazimo je u prirodi na području srednje Europe, u Hrvatskoj je rasprostranjena na području Slavonije, Hrvatskog zagorja, Velebita,… Po ljekovitosti širokolisna veprina ima slične karakteristike sastava i djelotvornosti ali se zbog ugroženosti ne bi trebala koristiti prema zakonu o zaštiti prirode.

Mekolisna – širokolisna veprina se kao ukrasna vrsta koristi kao pokrivač tla u vrtovima i na urbanim zelenim površinama te u cvjetnim aranžmanima. Raste relativno sporo i dostiže manje dimenzije, zbog čega je pogodna za sadnju po okućnicama, ne traži puno prostora i ne širi se. Ovu biljku ne nalazimo u većim skupinama kao oštrolisnu veprinu (vidi ponudu), puno je rjeđe nalazimo u prirodi, pa se o njoj moramo brinuti i zaštiti je od izumiranja.

Zastupljena je kao sadnica za dekoriranje luksuznih interijera i exterijera, a naročito je prisutna u cvjećarstvu kao sastavni dio svečanih ukrasnih aranžmana kod vjenčanja i drugih svečanosti. U prirodi ili u kultiviranim nasadima gotovo je uvijek nalazimo u zasjenjenim položajima jer ona ne voli mnogo sunca. Traži dobro plodno zemljište i vlažno propusno tlo. Ipak ako želimo  više crvenih ukrasnih boba  na biljci uzgajati ćemo je u polusjeni.

Kao i mnoge druge ljekovite biljke tako i veprina bilo oštrolisna ili mekolisna, bila je poznata i cijenjena  od najranije povijesti. Za liječenje se koristi cijela biljka s korijenom, koji je najljekovitiji dio biljke. Plod se koristi u liječenju svih vrsta kamenaca u mokraćnim kanalima, bubrezima, mokraćnom mjehuru, te za jačanje sluznice. Nadzemni dio biljke s korijenom koristi se za izlučivanje suvišne vode iz organizma, za otapanje kamenaca, izlučivanje mokraćne kiseline. Korijen veprine djeluje diuretično, liječi proširene vene i hemoroide, pomaže kod  poremećene cirkulacije u šakama i stopalima, te u mozgu. Općenito poboljšava  metabolizam unutarnjih organa i djeluje stabilizirajuće  na psihofizičku uravnoteženost  čovjeka, te revitalizira organizam.

Ponuda:

5 sjemenki 

Nebeski bambus, Nandina (Nandina domestica). U prirodi je pronađena samo jedna vrsta ovog trajno zelenog ili polutrajno zelenog grma, kojeg u engleskom govornom području zovu nebeski bambus (Nandina domestica). To je biljka trajnozelenih, naizmjeničnih listova, nađena na planinskim dolinama Indije, Kine i Japana. Nebeski bambus je grm koji ima duguljaste, trajnozelene listove koji u jesen poprimaju prekrasnu boju, a koji uz to ima zanimljive cvjetove što tvore grozdaste cvatove dužine do 40 cm, te u jesen okrugle bobičaste plodove jarko crvene boje.
Nandina se može koristiti u ukrašavanju gotovo svih vrtova i krajobraza. Posebno je korisna na osunčanim ili djelomično zasjenjenim položajima gdje boja njezinih listova kroz sva godišnja doba najbolje dolazi do izražaja. Uz to ova biljka može rasti i na zasjenjenim mjestima vrta iako boja listova tada neće biti toliko izražajna i neće tako dobro cvasti kao na sunčanim položajima. Može se saditi pojedinačno (doseže visinu od 2 m i širinu od 1,5 m) ili u malim grupama. Grupe od 3 - 5 biljaka posebno su efektne kada se kombiniraju s drugim trajnozelenim biljkama koje imaju drugačiju strukturu listova, npr. kombinacija nandine i lemprike (Viburnum tinus), čempresa i borovica (vidi cijelu ponudu).

Nandina je vrlo popularna grmasta biljka u japanskim vrtovima. U japanskom kućnom vrtu ovu biljku često sade blizu ulaznih vrata ili vrata sa stražnje strane kuće koja vode u vrt, jer je smatraju biljkom prijateljstva. Ako biljku posadite uz svjetlo koje noću osvjetljava vrt, njezini nježni, čipkasti listovi stvarat će prekrasnu sjenu. Uz to njezine grane mogu se koristiti za rez i izradu cvjetnih aranžmana tijekom cijele godine. Na starijim biljkama tijekom kasnog ljeta i rane jeseni razvijaju se cvjetovi iz kojih se mogu razviti crveni okrugli plodovi promjera oko 8 mm. Iako je oblikom listova nalik na bambus, nandina ne spada u bambuse. Njezine grane nisu nalik na grane bambusa i ne širi se pomoću podzemnih izdanaka kao bambusi. Nandina je biljka laka za uzgoj iz sjemena, podnosi temperature do -5 C

Ponuda:

50 sjemenki 

Kiwano (Cucumis metuliferus) vrsta je biljke iz porodice Cucurbitaceae. Kiwano, ili afrička rogata dinja, je porijeklom iz Afrike (Zimbabvea), a uzgaja se na Novom Zelandu. Kiwano je član obitelji Cucumis metuliferus, zajedno s dinjom, krastavcima i tikvicama, te s kivijem nije u nikakvoj botaničkoj vezi. Meso kiwana je svijetlo zelene boje, a sadrži puno sjemenki. Čest je sastojak voćnih salata, a jede se sirov. Ovo hranjivo voće je dostupno gotovo tijekom cijele godine, a u sezoni je tijekom ljetnih mjeseci.

Kiwano je prvenstveno dobar izvor vitamina C, kalija i željeza. Ostali minerali prisutni u manjim količinama su magnezij, fosfor, cink, bakar, kalcij i natrij. Sjemenke sadrže niz masnih kiselina, uključujući linolnu i oleinsku masnu kiselinu. Linolna kiselina je jedna od omega-6 masnih kiselina koje su bitne za ljudsko zdravlje. Oleinska kiselina je također prisutna u maslinovom ulju, a smatra se korisnom u borbi protiv visokog krvnog tlaka. Dva antioksidansa prisutna u kiwanu su a- tokoferol i y-tokoferol. Oba su organski oblici vitamina E, koji ima brojna pozitivna djelovanja na zdavlje kože, srca, mišića, živaca i crvenih krvnih zrnaca. Vitamin E također pomaže neutralizirati štetne slobodne radikale, koji mogu uzrokovati kronične bolesti poput kardiovaskularnih bolesti i raka.

Najlakši način da konzumirate kiwano je da ga prerežete na dvije polovice i žličicom odstranite pulpu zajedno sa sjemenkama. Sjeme i pulpa kiwana su također ukusne u kombinaciji sa sladoledom ili jogurtom. Može se koristiti u izradi preljeva za salatu, kao zamjena za ocat ili u kombinaciji s njim. Kiwano se okusom dobro slaže sa slanim sirevima, poput feta sira, te s krastavcem i rajčicom u povrtnim salatama. Narezan na kriške služi u dekoraciji.

Ponuda:

20 sjemenki 

Katalpa (Catalpa bignonioides), obična katalpa, cigaraš, trubljačac je listopadno brzorastuće drvo koje naraste i do 20 m u visinu. Deblo je krivudavo, a krošnja široka u pravilu nepravilna ali može se orezivanjem formirati i okruglasta krošnja. Grane su krhke, listovi su veliki u obliku srca i stvaraju hladovinu pa se često baš ispod katalpe u parkovima postavljaju klupe. Jednako tako katalpa svojim velikim listovima štiti ptice od vjetra i kiše pa im je omiljeno stanište. Plodovi su mahune koje izgledaju poput tankih cigareta, sazrijevaju u jesen i ostaju visjeti na stablu cijele zime. Sadrže svjetlo smeđe spljoštene sjemenke koje imaju dva „papirasta krila“ kako bi ih vjetar lakše raznosio. Cvjeta u lipnju i srpnju, cvjetovi tvore uspravne, široko-piramidalne grozdove, bijele su boje s žutim točkama i neugodnog mirisa.

Dobro podnosi hladnoću i gradski onečišćeni zrak pa se često sadi u gradskim parkovima i perivojima. Lišće otpada nakon prvog mraza. Listovi katalpe djeluju odbojno na insekte, posebno na komarce. Može se saditi uz kuće, balkone i terase gdje će tjerati komarce a nema straha da će slabim korijenom oštetiti temelje zgrade.

Ipak treba znati da je korijen katalpe vrlo otrovan za razliku od listova koji su ljekoviti. Međutim listovi imaju i blago narkotičko svojstvo kao i njezine mahune. Podrijetlom je iz jugoistočnih područja SAD gdje ovu biljku nazivaju i indijanski grah. Drvo katalpe je mekano ali iznimno trajno i na zraku, u zemlji i u vodi. Koristilo se za izradu željezničkih pragova i telegrafskih stupova (neimpregnirani traju i do 20 godina). Lako se obrađuje pa su ga indijanci koristili za izradu plemenskih totema i razne druge rezbarije. Omiljena je kao uresnica širom umjereno toplog pojasa Zemlje. Razmnožava se sjemenom i reznicama. Stablo je izvor hrane moljca (Ceratomia catalpae), koji u stadiju gusjenice je izvrstan živa meka (ješka) za ribolov pa neki zagriženi ribolovci imaju svoje male voćnjake, mini nasade katalpe da bi uvijek imali pri ruci dobru ješku.

Ponuda:

50 sjemenki